Cres

Sazvana 31. sjednica Gradskog vijeća 

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Cresa Marčelo Damijanjević sazvao je 31. sjednicu Gradskog vijeća za dan 9. travnja 2013. godine s početkom u 18 sati u vijećnici Grada Cresa.

Za sjednicu je predložio slijedeći dnevni red:

Usvajanje zapisnika sa 30. sjednice Gradskog vijeća.

1. Godišnji obračun proračuna Grada Cresa za 2012. godinu.

2. Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za Grad Cres.

3. Prijedlog odluke o izradi I. ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene (K1 3) Orlec.

4. Izvješće Gradonačelnika o radu za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. godine.

5. Izvješće o radu Gradskog vijeća za mandatno razdoblje 2009.-2013.

6. Vijećnička pitanja.

 

Cres

Novom izmjerom terena riješiti zbrku 

Počela je nova izmjera parcela u Cresu, kojom bi se trebala pojednostaviti trenutna situacija s imovinskopravnim pitanjima, proizašla iz dvostruke izmjere, jedne u katastru, a druge u gruntovnici.

U prostorijama Grada Cresa, gradonačelnik Kristijan Jurjako i pravnica Patricia Sablić Havić ugostili su Antonija Šustića iz Državne geodetske uprave, Ivana Vojnovića iz tvrtke "Geoprojekt", te Žarka Komadinu iz Odsjeka za pomorsko dobro i koncesije Primorsko-goranske županije. Prisustvovali su i predstavnici Općinskog suda u Malom Lošinju, koji je nadležan i za cijeli otok Cres.

Povod okupljanju bio je početak radova na novoj izmjeri čestica zemljišta u katastarskoj općini Cres-grad, njih 5919, koje se sada vode pod različitim brojevima u katastru i u gruntovnici, a osim toga, stanje na terenu ponekad se ne poklapa ni s jednom od tih evidencija.

Na javnom nadmetanju ovaj posao dobila je tvrtka Geoprojekt, a vrijednost posla je 900 tisuća kuna s PDV-om. Iz državnog proračuna plaća se 60, a iz proračuna Grada Cresa 40 posto. Cilj nam je u četiri godine imati novu zemljišnu knjigu. Kada se riješe svi ulošci, može se napraviti novi katastar.

Želimo utvrditi novo stvarne parcele i s kolegama sa Suda pridružiti im pravo vlasništva. Zato je u ovom trenutku najvažnije da se vlasnici parcela odazovu na obilježavanje na terenu i upravo o sudjelovanju građana ovisi uspjeh ovoga posla, kazao je Šustić.

Najviše zbog kampova i hotelskih kompleksa, utvrđivanje granica pomorskog dobra je vrlo bitan segment. Za cijeli zahvat nove izmjere utvrdili smo te granice ili su prijedlozi u postupku u Ministarstvu mora, koje donosi rješenja, kazao je Komadina.

Šusti ovaj postupak smatra najdemokratičnijim zbog njegovih pet koraka: prvi je na javnim skupovima, drugi pri utvrđivanju stanja na samoj parceli, treći kod izlaganja katastarskih podataka na javni uvid, četvrti kada se stranka javi na upis u zemljišnu knjigu, te peti koji je pravo prigovora na upise. Naravno, sporova će biti, ali to ne sprečava ovaj posao. Linije će se označiti kao sporne i biti upućene Sudu, zaključuje Šustić.

Cres

Osnovana strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma 

Na sjednici skupštine TZ Grada Cresa, kojom je predsjedao Kristijan Jurjako, gradonačelnik i predsjednik TZ, osnovana je strukovna skupina obiteljskog smještaja i turizma otoka Cresa. Za predsjednika nove strukovne skupine izabran je Ljubo Fornarić, poduzetnik, ugostitelj i vlasnik obiteljskog smještaja, a uz njega, u strukovnu skupinu bit će uključeni i predstavnici mjesnih odbora Orlec, Valun, Martinšćica, Dragozetići i Beli, kao i predstavnik vrlo aktivne Udruge iznajmljivača obiteljskog smještaja grada Cresa.

U izvješću o protekloj turističkoj godini, Sanja Živanović, direktorica TZ grada Cresa, naglasila je potrebu unaprjeđenja obiteljskog smještaja, uređenja, promocije, edukacije, ali i korištenja interneta u svakodnevnoj komunikaciji, sve u cilju bolje popunjenosti, produženja sezone i bolje informiranosti građana- iznajmljivača. To će ujedno biti i jedna od osnovnih zadaća novoosnovane strukovne udruge na otoku.

Uvjet za ostvarenje većih koristi od turizma međusobna je bolja povezanost iznajmljivača obiteljskog smještaja, ugostitelja, brodara, proizvođača autohtonih creskih proizvoda, ali i hotelijera, agencija kako bi se stvarala nova, atraktivna ponuda zanimljiva turistima i u razdoblju izvan glavne turističke sezone.

Dobra suradnja s TZ Kvarnera, koja je rezultirala brendiranjem ugostiteljskih objekata markicom kvalitete Kvarner food, nastavit će se i kroz dodjeljivanje oznake kvalitete za obiteljski smještaj Kvarner family, za što su prijave u tijeku.

Cres

Naselja

Plaža u podnožju Lubenica do koje se može doći stazama ili barkom.

Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.

Stanovništvo

Apsolutno većinsko autohtono stanovništvo su Hrvati, a ostatak su doseljeni Srbi, Bošnjaci i Albanci. Od autohtonih naroda ima i manji postotak Talijana.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, otok Cres je imao 3.184 stanovnika, grad Cres 2.959, a naselja u sklopu grada Malog Lošinja na otoku Cresu 225 stanovnika.

Promet

Otok je povezan trajektnim vezama.

Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merga trajekt plovi put Valbiske na Krku.

Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom, u mjestu Osor. Preko kanala je okretni most, a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja.

Gospodarstvo

Stanovnici otoka se bave turizmom, poljoprivredom, pčelarstvom (ekstra kvalitetan kaduljin med među najboljima u svijetu), maslinarstvom, ribolovom i stočarstvom.

Cres

Zemljopis

Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.

Reljef

Pogled na Suhozid.

Najviši vrh na otoku su Gorice, visoke 648 m.

Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.

Klima

Na sjevernom dijelu otoka Cresa prevladava submediteranska klima, a u središnjem i južnom dijelu zastupljenija je mediteranska klima. To je klima umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima. Zbog velikog toplinskog kapaciteta more utječe na klimu tako što ublažuje temperaturne razlike - snizuje najviše i povisuje najniže. Ljeti more hladi, a zimi grije kopno.

Flora

Bikeway na otoku Cresu. Mountain biker vozi rutu Cres-Valun.

Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija.Oko Vranskog jezera ističu se novozasađene borove šume. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na otoku Cresu je zabilježeno oko 1400 vrsta biljaka (Goran Sušić i Vesna Radek - Bioraznolikost otoka Cresa). Kultura vinove loze bila je potkraj devetnaestoga stoljeća najvažnija kultura u ekonomiji Cresa.

Fauna

Danas je otok Cres jedno od rijetkih staništa bjeloglavih supova, pogotovo njegov sjeverni dio. Upravo tamo zbog njih i postoji eko-centar "Caput insulae" u Belom koji ih štiti od izumiranja. Na Cresu se gnijezdi; suri orao (Aquila chrysaetos),škanjac osaš (Pernis apivorus) gnijezdi se na području Tramuntane, što je jedinstveno gniježđenje ove vrste na nekom jadranskom otoku, šojka (Garrulus glandarius), slavuj.

Cres

Cres
Podaci
Smještaj	Jadransko more
Koordinate	44°51′54″N 14°26′41″
Država	Hrvatska
Glavno naselje	Cres
Površina	405,705293km²
Obalna crta	268,205 km
Broj stanovnika	3.184
Trajekt u Porozini na Cresu.